Putevi Isusa Krista

 

Tablica: Kršćanski stav – “Na svijetu” ali “ne od svijeta”*, jedan “Treći put”.

Tko - s Isusom kao mjerilom i kao pomoć - traži napretke vlastite nesavršenosti sve do perspektivnih svojstava (usp. stranice "...ozdravljenje", "...etika", i "...obrada..."), možda se.
- više istinski ophodi sa samim sobom,
i tek na toj osnovi razmišlja o drugima, (umjesto da odmah sve projicira na druge), usp. Mt. 5,3 „Blago siromašnima duhom, jer je njihovo carstvo nebesko";
- podržava poticaje savjesti,
a usprkos tomu „izlazi iz sebe", (umjesto da sve jednostavno potisne), usp. Mt. 5,5 i 5,9 ...;
- uočava, da je on/ona u smislu duše tu i za druge,
iako vlastita dobrobit može biti uvjet da bi se moglo pomoći drugima (usp. Mt. 5,7);
- traga za živim duhom Božjim,
i ako vanjski oblici mogu biti smisleni, (umjesto da otvrdne u samim oblicima), usp. Mt. 6,5-8... i Iv. 4,21-24;
- (religiozan) je,
i ponaša se u skladu, (umjesto da samo tako izgleda), usp. Mt. 5,8;
- usuđuje se živjeti po novim spoznajama,
i ako su u ponašanju prema drugima vjerojatno nužni obziri (umjesto da se uvijek uzima o obzir ono što u ovom svijetu nešto vrijedi), usp. Mt. 5,15;
- vidi se, unatoč novim spoznajama, u skromnoj, služničkoj ulozi, (umjesto da postane uobražen),
usp. Mt. 5,19 i Luk. 9,48...

Tko kroz ovakvo mudrije usmjerenje puno ljubavi više ne stoji samome sebi na putu, spoznat će da kršćanstvo nije samo način života nego i stvaran duhovni put. Isusa na tom putu može doživjeti kao kompas koji omogućava pronalaženje nove ravnoteže s onu stranu jednostranih stranputica.

Ne biti uzdignut u vanjskome

nego izvana aktivan

niti rasplinut u nutranjosti

- i iznutra utemeljen

Umjesto praznog razmišljanja →

promatrati sadržaje, probleme, nejasnoće →

- ili puka meditacijska praznina

- u svjesnoj meditacijskot tišini 

Naslutiti "vanjskoga Boga na nebu"

- i dozvoliti mu da se uobliči u nutranjosti 

Tragove nepromjenjivog stvoritelja

- vidjeti u promjenjivom (slobodnom) životu

Proučavati zakonitosti u vanjskome svijetu

- i napipati sređenost stvaranja koja se krije iza njih

Nagone ne proživjeti u potpunosti →

nego ih integrirati →

- ne potiskivati,

- i mijenjati

Iskoristiti vrijeme, prostor, okolnosti, tragati za skladom

- umjesto osobne slobode od njih 

Raditi izvana

- i moliti se iznutra (benediktinsko pravilo: "ora et labora")

Htjeti razumjeti pozitivan doprinos drugih (aktivna tolerancija)

- i sebe razviti iz vlastitog temelja vjere

Ozbiljo shvaćati racionalno-analitičku

- i "mitsko"-sintetičku polovicu mozga odn. most između polovica mozga

Poznavati subjektivno opažanje

- a iza subjektivnih načina promatranja tragati za diferenciranom istinom

Učiti od (konstruktivnih) tradicija

- i u sebi probuditi vlastiti duhovni život

Raditi pripremne vježbe

- i prihvatiti milosrđe (kršćanska mistika, vježbe, ...)

Osobno razgovarati s Bogom

- i u njegovoj snazi

Ljubiti bližnjega

- kao samoga sebe

Zadržati razum

- i gledati izvan njega

Nerastočiti se u svemiru

nego u cjelini

- niti okorjelost ega

- biti poput svjesne stanice

Poštivati tijelo, materiju kao instrument

- i rasti u duhovno-duševnom smislu

Prihvatiti punoću, odgovornost

- prema "uskim vratima"

Borba za pravilne odluke u zemaljskoj svijesti

- i naslućivanje Božjeg plana na drugoj ravnini

Predavanje spoznaja

- i prilagodba onomu što je primjereno

mijenjati u okolini / društvu

- ono što se poboljšalo u nutrini

Suosjećanje s patnjama svijeta

- i veseliti se Božjemu vodstvu

biti u duhovnim zajednicama

- i kao pojedinac težiti Bogu

Poštovati raznolikost naroda

- i dozvoliti da u svemu sazri općeljudska jezgra

...Tako se put Isusa Krista prikazuje kao Treći put s one strane tobožnjih suprotnosti svijeta put koji vodi prema ispunjenom životu i prema stvarnoj duhovnoj slobodi u Bogu. Vidi o tome i masno otisnuta poglavlja glavnoga teksta te na pr. Iv. 17, i "Apokrifna evanđelja iz Naq Hammadija”: Evanđelje po Tomi 22. To nije neodlučnost - koja bi suprotnosti vidjela kao problem pa stoga nije ni „razglabanje u afektu". (Bolje od neodlučnosti bilo bi ponekad ili se ne miješati u temu ili se odlučiti za jednu od dvije mogućnosti - sa znanjem da se netko drugi također može odlučiti za drugo.) Umjesto svega toga, kod trećeg puta misli, radi se o potrazi za nadređenim gledištem s druge strane obaju suprotnosti, koje omogućuje nove, slobodne konstatacije (postulate, afirmacije, teze, odluke) i na taj način rješava određeni problem. Tko savlada hod uz ponor života može se u evanđeljima odn. u priči o muci i djelima apostolskim (Duhovi) uz više dobitka udubiti u dalje Isusove korake. Ova sposobnost čovjeka da se sve više približava „s t v a r n o m e svjetlu“ Božjem skrivenom iza svjetlosti svijeta - Iv. 1:9, je ujedno ishodište i cilj toga hodanja uz ponor. (Vidi naš glavni tekst, dio 1).

Postoji povezanost između onoga što je utemeljeno u evanđeljima i onoga što u većem opsegu dolazi do izražaja u Ivanovu otkrivenju, vidi naš glavni tekst, dio 2.

 Update english/ deutsch

Povratak na početnu stranicu http://www.ways-of-christ.com/hr

Putevi Isusa Krista, njegovi doprinosi ljudskoj svijesti i promjenama čovječanstva i zemlje: nezavisna informacijska stranica sa stajalištima mnogih područja istraživanja i duhovne spoznaje; s praktičnim uputama za osobni razvoj