Putevi Isusa Krista
Tablica: Kršćanski stav – “Na svijetu” ali “ne od svijeta”*, jedan “Treći put”.
Tko - s Isusom kao mjerilom
i kao pomoć - traži napretke vlastite nesavršenosti sve do perspektivnih
svojstava (usp. stranice "...ozdravljenje", "...etika",
i "...obrada..."), možda se.
- više istinski ophodi sa samim sobom, i
tek na toj osnovi razmišlja o drugima, (umjesto da odmah
sve projicira na druge), usp. Mt. 5,3 „Blago siromašnima duhom, jer je
njihovo carstvo nebesko";
- podržava poticaje savjesti, a usprkos
tomu „izlazi iz sebe", (umjesto da sve jednostavno
potisne), usp. Mt. 5,5 i 5,9 ...;
- uočava, da je on/ona u smislu duše tu i za druge, iako
vlastita dobrobit može biti uvjet da bi se moglo pomoći drugima
(usp. Mt. 5,7);
- traga za živim duhom Božjim, i ako
vanjski oblici mogu biti smisleni, (umjesto da otvrdne u
samim oblicima), usp. Mt. 6,5-8... i Iv. 4,21-24;
- (religiozan) je, i ponaša se u skladu,
(umjesto da samo tako izgleda), usp. Mt. 5,8;
- usuđuje se živjeti po novim spoznajama,
i ako su u ponašanju prema drugima vjerojatno nužni obziri
(umjesto da se uvijek uzima o obzir ono što u ovom svijetu nešto vrijedi), usp.
Mt. 5,15;
- vidi se, unatoč novim spoznajama, u skromnoj, služničkoj ulozi, (umjesto da
postane uobražen), usp. Mt. 5,19 i
Luk. 9,48...
Tko kroz ovakvo mudrije usmjerenje puno ljubavi više ne stoji samome sebi na putu, spoznat će da kršćanstvo nije samo način života nego i stvaran duhovni put. Isusa na tom putu može doživjeti kao kompas koji omogućava pronalaženje nove ravnoteže s onu stranu jednostranih stranputica.
|
Ne biti uzdignut u vanjskome → nego izvana aktivan → |
niti rasplinut u nutranjosti - i iznutra utemeljen |
|---|---|
|
Umjesto praznog razmišljanja → promatrati sadržaje, probleme, nejasnoće → |
- ili puka meditacijska praznina - u svjesnoj meditacijskot tišini |
|
Naslutiti "vanjskoga Boga na nebu" |
- i dozvoliti mu da se uobliči u nutranjosti |
|
Tragove nepromjenjivog stvoritelja |
- vidjeti u promjenjivom (slobodnom) životu |
|
Proučavati zakonitosti u vanjskome svijetu |
- i napipati sređenost stvaranja koja se krije iza njih |
|
Nagone ne proživjeti u potpunosti → nego ih integrirati → |
- ne potiskivati, - i mijenjati |
|
Iskoristiti vrijeme, prostor, okolnosti, tragati za skladom |
- umjesto osobne slobode od njih |
|
Raditi izvana |
- i moliti se iznutra (benediktinsko pravilo: "ora et labora") |
|
Htjeti razumjeti pozitivan doprinos drugih (aktivna tolerancija) |
- i sebe razviti iz vlastitog temelja vjere |
|
Ozbiljo shvaćati racionalno-analitičku |
- i "mitsko"-sintetičku polovicu mozga odn. most između polovica mozga |
|
Poznavati subjektivno opažanje |
- a iza subjektivnih načina promatranja tragati za diferenciranom istinom |
|
Učiti od (konstruktivnih) tradicija |
- i u sebi probuditi vlastiti duhovni život |
|
Raditi pripremne vježbe |
- i prihvatiti milosrđe (kršćanska mistika, vježbe, ...) |
|
Osobno razgovarati s Bogom |
- i u njegovoj snazi |
|
Ljubiti bližnjega |
- kao samoga sebe |
|
Zadržati razum |
- i gledati izvan njega |
|
Nerastočiti se u svemiru nego u cjelini |
- niti okorjelost ega - biti poput svjesne stanice |
|
Poštivati tijelo, materiju kao instrument |
- i rasti u duhovno-duševnom smislu |
|
Prihvatiti punoću, odgovornost |
- prema "uskim vratima" |
|
Borba za pravilne odluke u zemaljskoj svijesti |
- i naslućivanje Božjeg plana na drugoj ravnini |
|
Predavanje spoznaja |
- i prilagodba onomu što je primjereno |
|
mijenjati u okolini / društvu |
- ono što se poboljšalo u nutrini |
|
Suosjećanje s patnjama svijeta |
- i veseliti se Božjemu vodstvu |
|
biti u duhovnim zajednicama |
- i kao pojedinac težiti Bogu |
|
Poštovati raznolikost naroda |
- i dozvoliti da u svemu sazri općeljudska jezgra |
...Tako se put Isusa Krista prikazuje kao Treći put s one strane tobožnjih suprotnosti svijeta – put koji vodi prema ispunjenom životu i prema stvarnoj duhovnoj slobodi u Bogu. Vidi o tome i masno otisnuta poglavlja glavnoga teksta te na pr. Iv. 17, i "Apokrifna evanđelja iz Naq Hammadija”: Evanđelje po Tomi 22. To nije neodlučnost - koja bi suprotnosti vidjela kao problem pa stoga nije ni „razglabanje u afektu". (Bolje od neodlučnosti bilo bi ponekad ili se ne miješati u temu ili se odlučiti za jednu od dvije mogućnosti - sa znanjem da se netko drugi također može odlučiti za drugo.) Umjesto svega toga, kod trećeg puta misli, radi se o potrazi za nadređenim gledištem s druge strane obaju suprotnosti, koje omogućuje nove, slobodne konstatacije (postulate, afirmacije, teze, odluke) i na taj način rješava određeni problem. Tko savlada hod uz ponor života može se u evanđeljima odn. u priči o muci i djelima apostolskim (Duhovi) uz više dobitka udubiti u dalje Isusove korake. Ova sposobnost čovjeka da se sve više približava „s t v a r n o m e svjetlu“ Božjem skrivenom iza svjetlosti svijeta - Iv. 1:9, je ujedno ishodište i cilj toga hodanja uz ponor. (Vidi naš glavni tekst, dio 1).
Postoji povezanost između onoga što je utemeljeno u evanđeljima i onoga što u većem opsegu dolazi do izražaja u Ivanovu otkrivenju, vidi naš glavni tekst, dio 2.
|
Povratak na početnu stranicu http://www.ways-of-christ.com/hr Putevi Isusa Krista, njegovi doprinosi ljudskoj svijesti i promjenama čovječanstva i zemlje: nezavisna informacijska stranica sa stajalištima mnogih područja istraživanja i duhovne spoznaje; s praktičnim uputama za osobni razvoj |